Carnival/Shrove Tuesday

Haiti • February 17, 2026 • Tuesday

46
Days
04
Hours
19
Mins
33
Secs
until Carnival/Shrove Tuesday
America/Port-au-Prince timezone

Holiday Details

Holiday Name
Carnival/Shrove Tuesday
Country
Haiti
Date
February 17, 2026
Day of Week
Tuesday
Status
46 days away
About this Holiday
Shrove Tuesday is a religious holiday before the fasting period of Lent. It is celebrated by eating pancakes and holding Carnival parades.

About Carnival/Shrove Tuesday

Also known as: Madi Gra

Kanaval ak Mardi Gras an Ayiti: Pi Gwo Manifestasyon Kiltirèl Pèp Ayisyen an

Kanaval an Ayiti, ke yo rele tou "Mardi Gras" oswa tou senpleman "Kanaval," se pa sèlman yon fèt; se yon eksplozyon lavi, kilti, ak rezistans ki make nanm nasyon an. Chak ane, tout peyi a kanpe pou selebre pi gwo evènman popilè li a, kote mizik, dans, ak degizman melanje pou kreye yon atmosfè ki pa gen parèy nan lemonn. Se yon moman kote yerachi sosyal yo tonbe, kote lari a tounen yon teyat an lè lib, epi kote kreyativite ayisyen an briye nan tout fòm li.

Sa ki rann Kanaval an Ayiti espesyal, se fason li makònen tradisyon Ewopeyen yo ak rasin Afrik ginen yo. Se yon peryòd defoulman total anvan karèm lan kòmanse. Pandan twa jou gra yo, pèp la bliye traka lavi a pou li selebre libète li, idantite li, ak fòs li kòm yon nasyon ki te premye kase chenn esklavaj nan mond lan. Soti nan gwo cha mizikal yo k ap souke beton an rive nan bann rara k ap fè vaksen yo sonnen nan kat kwen peyi a, Kanaval la se yon rèl kè, yon rèl jwa, ak yon rèl revandikasyon an menm tan.

Nan chak vil, soti Jakmèl rive Okap, pase nan Pòtoprens ak Okay, fèt la gen koulè pa li. Men, tout kote, se menm enèji a: yon kompa k ap rale foul, yon rara k ap pouse pèp la nan yon transe kolektif, ak mask ki rakonte istwa zansèt nou yo oswa ki pase reyalite politik ak sosyal la nan tenten. Kanaval se glas peyi a, kote nou gade tèt nou, nou ri tèt nou, epi nou selebre tèt nou.

Kilè Kanaval la ap fete nan ane 2026?

Pou ane a, dat prensipal la se:

Jou: Tuesday Dat: February 17, 2026 Tan ki rete: Gen 45 jou ki rete anvan gwo anbyans lan pete.

Dat Kanaval la an Ayiti pa fiks chak ane; li varye selon kalandriye litijik legliz Katolik la. Li toujou fèt 47 jou anvan fèt Pak. Sa vle di li toujou tonbe yon madi, jou ki anvan "Mèkredi de Sann" lan, ki se kòmansman peryòd Karèm nan. Nan ane 2026, tout aktivite yo ap rive nan pwen pi wo yo nan dat February 17, 2026, men selebrasyon yo kòmanse byen anvan sa ak dimanch pre-kanavalesk yo depi nan mwa janvye.

Istwa ak Orijin Kanaval an Ayiti

Istwa Kanaval an Ayiti se yon istwa ki long e ki rich, ki gen rasin li nan kolonyalis ak nan batay pou endepandans. Premye gwo manifestasyon ofisyèl Kanaval nan peyi a te kòmanse nan lane 1804 nan Pòtoprens, touswit apre Ayiti te fin deklare endepandans li. Se te yon fason pou pèp la selebre libète li te fèk genyen an epi pou li te tounen nan rizib ansyen mèt kolonyal yo.

Orijin mo "Kanaval" la soti nan laten "Carne Vale", ki vle di "Adye Vyann". Sa fè referans ak dènye moman plezi ak manje gra anvan peryòd karèm nan kote moun yo te konn fè jèn. Tradisyon sa a te rive nan Sen Domeng (ansyen non Ayiti) ak kolon franse yo ki te konn fè gwo bal maske ak dine pou selebre Mardi Gras. Sepandan, esklav yo, malgre yo pa t gen dwa patisipe nan fèt sa yo, te kreye pwòp vèsyon pa yo nan fènwa, nan entegre eleman kiltirèl ki soti nan Afrik, tankou tanbou, dans voodoo, ak mask ki reprezante lespri yo.

Apre 1804, tradisyon sa yo te melanje nèt ale. Kanaval la te vin tounen yon espas kote kilti kreyòl la te ka eksprime tèt li nèt. Soti nan moman sa a, li pa t sèlman yon fèt relijye, men li te tounen yon senbòl fyète nasyonal, rezistans, ak inite kominotè. Chak epòk nan istwa Ayiti kite tras li nan Kanaval la, kit se nan mask yo, nan chante yo, oswa nan fason moun yo manifeste jwa yo nan lari.

Kouman Ayisyen Selebre "Twa Jou Gra" yo

Selebre Kanaval an Ayiti se yon eksperyans ki mande anpil enèji ak pasyon. Malgre fèt la dire plizyè semèn ak dimanch pre-kanavalesk yo, kè selebrasyon an se sa yo rele "Twa Jou Gra" (Dimanch, Lendi, ak Madi).

Parad ak Atmosfè nan Lari

Pandan twa jou sa yo, lari gwo vil yo transfòme an zòn fèt kote moun pa ka menm pase. Karakteristik prensipal la se gwo parad yo. Gen de kalite prensipal nan parad sa yo:
  1. Cha Mizikal yo: Sa yo se gwo kamyon ki gen gwo sistèm son (sound systems) sou yo, kote gwoup mizik ki pi popilè nan peyi a (gwoup Kompa, Rasin, oswa Rap kreyòl) ap jwe an dirèk. Foul la swiv cha sa yo, y ap danse, y ap chante "betiz" oswa refren k ap pase nan tenten sitiyasyon peyi a.
  2. Bann a Pye ak Rara: Sa yo se nanm Kanaval la. Bann a pye yo konpoze de mizisyen k ap mache ak enstriman van (twonpèt, tronbòn) ak tanbou. Rara a menm, ki gen yon rasin pi fon nan tradisyon riral ak voodoo, itilize vaksen (tib banbou), kòn, ak pèkisyon pou kreye yon ritm ki fè nenpòt moun tranble.

Mask ak Degizman (Teyat nan Lari)

Youn nan aspè ki pi enteresan nan Kanaval ayisyen an se teyat nan lari a. Moun yo degize nan tout kalite fòm:
Lansè de kò: Jèn gason ki kouvri kò yo ak chabon melanje ak siwo kann, k ap fè moun pè pou yo pa sal yo. Sa a se yon reprezantasyon fòs ak rezistans. Moun ak Mas: Gen mask ki fèt ak papye mache (sitou nan Jakmèl) ki reprezante bèt, move lespri, oswa pèsonaj istorik. Satir Politik: Souvan, moun yo degize tankou politisyen oswa pèsonaj k ap fè aktyalite pou yo pase yo nan rizib. Se sèl moman kote pèp la santi li gen dwa di tout sa li panse san krent.

Mizik ak Dans

Mizik se motè Kanaval la. Chak ane, gwoup mizik yo prepare yon "mereng" kanaval, ki se yon chante espesyal pou sezon an. Konpetisyon an konn rèd ant gwo djaz yo pou konnen kilès k ap gen chante ki pi popilè a. Ritm nan se souvan yon melanj de Kompa ak ritm tradisyonèl ki fèt pou fè foul la sote ak danse pandan plizyè kilomèt san fatige.

Kote ki pi popilè pou fete Kanaval

Malgre tout Ayiti ap fete, gen kèk vil ki gen yon repitasyon espesyal pou Kanaval yo:

1. Pòtoprens: Pi gwo rasanbleman an

Se nan kapital la kote pi gwo foul la rasanble. Sou Channmas (Champ de Mars), gwo cha yo defile devan stand yo kote otorite yo ak envite yo chita. Se isit la anbyans lan pi cho ak plis moun, men tou se isit la ki gen plis konpetisyon ant gwoup mizik yo. Pòtoprens reprezante grandè ak foli Kanaval la.

2. Jakmèl: Kapital Kiltirèl la

Kanaval Jakmèl la se yon bagay apa. Li konn fete yon semèn anvan dat ofisyèl la. Li pi popilè pou kilti li ak atizana li. Mask an papye mache Jakmèl yo se travay atistik tout bon vre. Se yon kanaval ki pi vizyèl, kote kreyativite atis yo parèt aklè nan chak degizman. Se kote ki pi bon pou vizitè ki vle wè bote tradisyonèl Kanaval ayisyen an.

3. Okap (Cap-Haïtien) ak Okay (Les Cayes)

Vil sa yo tou gen gwo tradisyon kanaval. Okap konn ofri yon anbyans ki pi aristokratik ak gwo parad koulè, pandan Okay te vin tounen yon destinasyon trè popilè nan dènye ane yo, kote yo konn òganize "Kanaval Nasyonal" la kèk fwa pou desantralize fèt la.

Manje ak Bwason nan Kanaval

Ou pa ka fete Kanaval san ou pa goute manje nan lari. Se moman kote machann yo vann tout kalite plezi pou bouch: Griot ak Bannann Peze: Vyann kochon fri ak bannann peze, ak yon bon ti pikliz ki pike. Fritay: Tout kalite bagay fri (akras, malanga, marinad). Bwason: Byè nasyonal la (Prestige) ap koule tankou dlo, ansanm ak kleren (ròm lokal) ki souvan melanje ak rasin pou bay fòs pou kenbe nan lari a.

Enfòmasyon Pratik pou Vizitè yo

Si w ap planifye pou vizite Ayiti pandan Kanaval 2026, men kèk konsèy enpòtan:

  1. Sekirite ak Lojistik: Kanaval se yon peryòd kote gen anpil moun ak anpil bouskilad. Li enpòtan pou w toujou ak yon moun ki konn zòn nan. Siveye pòch ou paske vòlè ka pwofite foul la. Akòz enstabilite ki konn genyen, li toujou bon pou w tcheke avètisman vwayaj yo epi kontakte Ministè Touris la oswa ajans vwayaj lokal yo.
  2. Rezèvasyon: ZANTRAY, otèl, ak tikè avyon konn plen vit anpil. Li rekòmande pou w fè rezèvasyon plizyè mwa davans.
  3. Kisa pou w mete: Mete rad ki senp epi ki lejè. W ap mache anpil, w ap swe, epi pousyè ka anpil. Soulye tenis konfòtab se yon obligasyon. Si w vle antre nan anbyans lan nèt, ou ka mete yon mayo (t-shirt) ki gen logo gwoup mizik ou prefere a oswa yon ti mask senp.
  4. Sante: Pote dlo pou w pa dezidrate. Solèy la konn cho anpil pandan jounen an, menm si parad yo konn dire tout lannwit.
  5. Eksperyans inik: Si w vle yon bagay ki pi kalm men ki bèl anpil, ale Jakmèl. Si w vle gwo adrenalin ak gwo son, rete Pòtoprens.

Eske Mardi Gras se yon Jou Konje an Ayiti?

Wi, Mardi Gras se yon jou konje nasyonal legal nan tout peyi Ayiti. Se yon jou kote tout aktivite nòmal yo kanpe pou bay plas ak fèt la.

Lendi ak Madi Gra: An jeneral, gouvènman an bay konje depi lendi midi (Lendi Gra) pou rive mèkredi maten. Nan ane 2026, madi February 17, 2026 a se pral yon jou kote tout biwo leta, lekòl, ak pifò biznis prive ap fèmen nèt. Mèkredi de Sann: Jou apre Kanaval la (February 17, 2026 + 1 jou) se tou yon jou konje. Se yon moman trankil kote moun yo al legliz pou yo resevwa sann sou fwon yo, sa ki make fen foli a ak kòmansman yon peryòd penitans ak lapriyè. Sèvis yo: Sèl sèvis k ap fonksyone se sèvis ijans yo (lopital, lapolis). Transpò piblik la konn difisil anpil paske anpil lari bloke pou parad yo. Si w gen pou w vwayaje nan vil la, planifye sa byen bonè oswa prepare w pou w mache.

Kanaval an Ayiti se plis pase yon senp dat nan kalandriye a. Se yon peryòd kote nanm nasyon an ap vibre nan yon sèl ritm. Se yon moman kote Ayisyen, kit yo ap viv nan peyi a, kit yo nan dyaspora a, santi yo ini nan menm kilti a. Malgre tout defi peyi a ka ap fè fas, Kanaval 2026 ap rete yon prèv ke jwa ak kreyativite pèp ayisyen an pap janm mouri. Se yon envitasyon pou tout moun vin dekouvri richès yon kilti ki bati sou rezistans ak lanmou pou lavi.

Frequently Asked Questions

Common questions about Carnival/Shrove Tuesday in Haiti

Nan ane 2026 la, gwo fèt Kanaval la ap tonbe sou Tuesday k ap February 17, 2026. Gen 45 jou ki rete anvan dat sa a rive. Se dènye jou nan sezon fèt ki anvan Karèm nan, yon moman kote tout peyi a vibre anba son mizik ak kilti ayisyen an anvan Mèkredi Sann nan rive.

Wi, se yon jou konje legal ak piblik nan tout peyi a. Pandan jounen Tuesday sa a, biwo leta, lekòl, ak pifò biznis fèmen pòt yo pou pèmèt popilasyon an patisipe nan gwo defile yo. Souvan, Lendi Gra ak Mèkredi Sann tou konsidere kòm jou kote aktivite yo ralanti anpil oswa yo sispann nèt pou fèt la.

Kanaval la nan peyi Dayiti gen yon istwa ki long ki remonte depi nan kòmansman endepandans peyi a nan ane 1804 nan Pòtoprens. Li se yon melanj ant tradisyon katolik 'Mardi Gras' la, ki vle di 'adye ak vyann' anvan jèn Karèm nan, ak enfliyans kiltirèl Afriken ki soti nan zansèt nou yo. Pou Ayisyen, Kanaval se yon senbòl fyète kiltirèl, rezistans, ak inite kominotè kote pèp la eksprime tèt li libè.

Selebrasyon yo rive nan pwen pi wo yo pandan twa jou gra yo: dimanch, lendi, ak madi. Lari yo transfòme an gwo zòn fèt ak bèl defile, cha mizikal k ap jwe konpa, gwoup rasanbleman kiltirèl (rasin) tankou Boukman Eksperyans, ak bann rara k ap soufle vaksen ak kòn. Moun yo mete bèl degizman, mask kolore, epi yo danse nan lari nan yon anbyans ki chaje ak kè kontan ak satira sosyal.

Pòtoprens se kote ki gen pi gwo foul moun ak pi gwo cha yo, men vil Jakmèl se li ki pi popilè pou kote atistik li ak mask an papye rache ki fèt ak men. Lòt vil tankou Kap-Ayisyen ak Okay selebre Kanaval la ak anpil chalè tou. Chak rejyon gen fason pa yo pou yo fete, men Jakmèl rete referans pou moun ki renmen kilti ak bèl kostim tradisyonèl.

Mizik se nanm Kanaval la. Gen gwo konpetisyon ant djaz konpa yo ak gwoup rasin yo sou cha yo. Anplis mizik la, gen anpil manje nan lari kote moun ka goute bon jan espesyalite lokal yo. Aktivite yo kòmanse depi nan mwa janvye ak 'Pre-Kanaval' chak dimanch, kote anbyans lan ap moute piti piti jiskaske li rive nan gwo defile final yo nan mwa fevriye.

Pou vizitè yo, li enpòtan pou yo rezève otèl ak vwayaj yo byen bonè paske vil yo konn chaje ak moun. Li rekòmande pou moun mete rad ki lejè ak soulye konfòtab paske gen anpil chalè, pousyè, ak mache. Li bon tou pou moun toujou veye afè pèsonèl yo nan foul la epi swiv konsèy sekirite otorite lokal yo ak Ministè Touris la pou yo ka jwi fèt la san pwoblèm.

Lè jounen Tuesday a fini, fèt la bout fòmèlman pou bay plas ak Mèkredi Sann, ki se kòmansman peryòd Karèm nan. Malgre Kanaval la fini, nan anpil pwovens, bann rara yo kontinye ap mache ak jwe mizik yo pandan tout sezon Karèm nan jiskaske rive nan fèt Pak. Se yon tranzisyon ant gwo plezi ak yon peryòd ki pi sakre pou anpil moun.

Historical Dates

Carnival/Shrove Tuesday dates in Haiti from 2012 to 2025

Year Day of Week Date
2025 Tuesday March 4, 2025
2024 Tuesday February 13, 2024
2023 Tuesday February 21, 2023
2022 Tuesday March 1, 2022
2021 Tuesday February 16, 2021
2020 Tuesday February 25, 2020
2019 Tuesday March 5, 2019
2018 Tuesday February 13, 2018
2017 Tuesday February 28, 2017
2016 Tuesday February 9, 2016
2015 Tuesday February 17, 2015
2014 Tuesday March 4, 2014
2013 Tuesday February 12, 2013
2012 Tuesday February 21, 2012

Note: Holiday dates may vary. Some holidays follow lunar calendars or have different observance dates. Purple indicates weekends.