Pravoslavni Veliki petak u Bosni i Hercegovini: Dan tišine, posta i molitve
Pravoslavni Veliki petak predstavlja najtužniji dan u hrišćanskom kalendaru, dan kada se vjernici Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini prisjećaju stradanja, raspeća i smrti Isusa Hrista na Golgoti. U zemlji duboke duhovne tradicije i kompleksne kulturne istorije, ovaj praznik zauzima posebno mjesto, ne samo kao vjerski obred, već kao duboko ukorijenjen društveni fenomen koji oblikuje ritam života, naročito u Republici Srpskoj. To je dan kada zvona na crkvama ne zvone, kada se ne pjeva i ne veseli, i kada cijela zajednica utone u kontemplaciju o žrtvi, iskupljenju i prolaznosti zemaljskog života.
U Bosni i Hercegovini, Veliki petak se doživljava sa posebnom vrstom ozbiljnosti. Dok se u nekim dijelovima svijeta vjerski praznici komercijalizuju, ovdje je fokus ostao na suštini – na tišini doma, postu i posjeti hramovima. Za pravoslavne Srbe, koji čine značajan dio stanovništva BiH, ovaj dan je uvod u Vaskrs, praznik nad praznicima. Duhovna atmosfera koja vlada u gradovima poput Banja Luke, Trebinja, Bijeljine ili u manastirima kao što su Tvrdoš i Dobrun, odiše mirom koji je teško opisati onima koji ga nisu doživjeli. To je dan kada se brišu svakodnevne brige i kada se pažnja usmjerava na unutrašnji svijet i porodično zajedništvo.
Specifičnost obilježavanja Velikog petka u Bosni i Hercegovini ogleda se i u multikonfesionalnom karakteru države. Dok je u Republici Srpskoj ovo neradni dan i vrijeme opšteg zatišja, u Federaciji BiH život teče uobičajenim tempom, osim za pravoslavne vjernike koji tamo žive. Ova različitost u praznovanju ističe bogatstvo tradicija, ali i podsjeća na važnost međusobnog poštovanja i razumijevanja u zajedničkom prostoru. Veliki petak je stoga i podsjetnik na krhkost ljudskog postojanja i potrebu za saosjećanjem, vrijednostima koje su univerzalne bez obzira na entitetske ili religijske granice.
Kada se obilježava u 2026?
Pravoslavni Veliki petak u 2026 godini pada na sljedeći datum:
Dan u sedmici: Friday
Datum: April 10, 2026
Preostalo vrijeme: Do praznika je ostalo još 97 dana.
Važno je napomenuti da je datum Velikog petka promjenjiv (mobilan). On zavisi od datuma Vaskrsa, koji se određuje na osnovu astronomskih proračuna – prve nedjelje nakon prvog punog mjeseca poslije proljetne ravnodnevnice, ali uvijek prateći julijanski kalendar koji koristi Srpska pravoslavna crkva. Zbog toga se pravoslavni i katolički Veliki petak često ne poklapaju; na primjer, u 2026 godini, pravoslavni vjernici obilježavaju ovaj dan sedmicu nakon katolika, što je česta pojava zbog razlike između julijanskog i gregorijanskog kalendara.
Istorija i duhovno značenje
Veliki petak je direktno povezan sa događajima opisanim u Novom zavjetu. Prema hrišćanskom učenju, Isus Hrist je na ovaj dan izveden pred rimskog namjesnika Pontija Pilata, osuđen na smrt, natjeran da nosi sopstveni krst do brda Golgota, te na kraju razapet između dvojice razbojnika. Za pravoslavne hrišćane u BiH, ovi događaji nisu samo istorijski zapisi, već živa istina koja nosi poruku o bezuslovnoj ljubavi Boga prema ljudima.
Istorijski gledano, pravoslavlje u Bosni i Hercegovini ima viševjekovni kontinuitet. Manastiri i crkve širom zemlje svjedoče o opstanku naroda i njegove vjere kroz različite imperije i društvena uređenja. Veliki petak je tokom vijekova bio dan kada se sabirala snaga za preživljavanje teških vremena. U narodnoj svijesti, Hristovo stradanje se često povezivalo sa sopstvenim stradanjima naroda kroz istoriju, čime je praznik dobijao dodatnu dimenziju kolektivne empatije i nade u vaskrsenje, odnosno bolju budućnost.
Duhovno značenje dana fokusirano je na "Stradanja Gospodnja". Crkva uči da je Isus svojom smrću pobijedio smrt, ali da bi se došlo do pobjede vaskrsenja, mora se proći kroz tamu groba. Zato je Veliki petak dan najstrožeg posta, žalosti, ali i tihe nade. U Bosni i Hercegovini se kaže da na ovaj dan "ni ptica u gori ne pjeva", što najbolje oslikava dubinu poštovanja koju narod gaji prema ovom prazniku.
Običaji i tradicija u Bosni i Hercegovini
Običaji vezani za Veliki petak u BiH su brojni i variraju od regije do regije, ali srž ostaje ista.
Strogi post i hrana
Veliki petak je dan najstrožeg posta. Većina vjernika praktikuje post na vodi, što znači da se ne koristi ulje niti se jede meso, mliječni proizvodi i jaja. Mnogi stariji vjernici, pa i mlađi koji su duboko u vjeri, praktikuju "suhojedenje" (konzumiranje samo sirovog voća i hljeba) ili se čak potpuno uzdržavaju od hrane i pića do zalaska sunca. Tradicionalna trpeza na ovaj dan u bosanskohercegovačkim domovima obično uključuje posni pasulj (prebranac), ribu (iako neki izbjegavaju i nju), krompir salatu i svježe ili sušeno voće.
Farbanje vaskršnjih jaja
Iako se u nekim krajevima jaja farbaju na Veliki četvrtak ili Veliku subotu, u mnogim domaćinstvima u RS i dijelovima Federacije BiH, običaj je da se to radi upravo na Veliki petak ujutro. Prvo jaje koje se ofarba mora biti crvene boje i naziva se "Čuvarkuća". Vjeruje se da ovo jaje donosi sreću i zaštitu domu tokom cijele godine, pa se staro jaje od prethodne godine zakopava u zemlju (obično u bašti ili pored voćke), a novo zauzima njegovo mjesto pored ikone. Crvena boja simbolizuje Hristovu krv, ali i radost vaskrsenja koja dolazi.
Zabrana radova
Na Veliki petak se strogo izbjegavaju bilo kakvi teški fizički poslovi. U selima se ne ore, ne kopa i ne ulazi u šumu. Žene izbjegavaju radove oko kuće poput pranja veša ili šivenja. Smatra se da je cijeli dan posvećen molitvi i miru. Jedini "rad" koji je dozvoljen i poželjan jeste priprema hrane za Vaskrs i pomenuto farbanje jaja.
Tišina i uzdržavanje
U gradovima se primjećuje smanjen intenzitet buke. Kafići i restorani u mjestima sa većinskim pravoslavnim stanovništvom često puštaju tišu, ozbiljniju muziku ili muziku uopšte ne puštaju. Vjernici izbjegavaju bilo kakav vid zabave, smijeha ili glasnog govora. Televizijski programi u Republici Srpskoj prilagođavaju svoju šemu, emitujući dokumentarne filmove o hrišćanstvu, duhovnu muziku i izvještaje iz hramova.
Crkvena služba: Iznošenje Plaštanice
Centralni događaj Velikog petka odvija se u hramovima. Za razliku od drugih dana, na Veliki petak se ne služi Liturgija (osim ako se ne poklopi sa Blagovijestima), jer se smatra da je sam Hrist prinio sebe na žrtvu.
Večernje bogosluženje
U popodnevnim časovima (obično oko 15 ili 16 sati, u vrijeme kada se vjeruje da je Isus izdahnuo), služi se večernje bogosluženje sa iznošenjem Plaštanice. Plaštanica je platno na kojem je izvezen ili naslikan Hrist neposredno nakon skidanja sa krsta. Sveštenici iznose Plaštanicu iz oltara i polažu je na posebno ukrašen sto ispred ikonostasa, koji simbolizuje Hristov grob.
Cjelivanje Plaštanice
Nakon što se Plaštanica iznese, vjernici u dugim kolonama prilaze da je cjelivaju. U BiH je običaj da se prilikom prilaska grobu (stolu sa Plaštanicom) provuče ispod njega. Vjeruje se da ovaj čin simbolizuje poniznost i da donosi zdravlje i blagoslov, posebno djeci. Hramovi su tada ispunjeni mirisom tamjana i cvijeća kojim vjernici ukrašavaju "grob".
Statije i ophod oko hrama
Uveče se služi jutrenje Velike subote sa statijama – pjesmama koje opisuju Hristovu smrt i pogreb. Nakon toga, u mnogim mjestima se organizuje litija (procesija) oko hrama, gdje sveštenstvo i vjernici nose Plaštanicu, što simbolizuje sahranu Isusa Hrista. Atmosfera tokom ovih procesija, uz svjetlost svijeća i tiho pojanje, jedan je od najupečatljivijih prizora u duhovnom životu Bosne i Hercegovine.
Praktične informacije za posjetioce i turiste
Ako planirate posjetiti Bosnu i Hercegovinu, a naročito Republiku Srpsku tokom vaskršnjih praznika u 2026 godini, korisno je znati nekoliko stvari kako biste se lakše snašli i pokazali poštovanje prema lokalnoj tradiciji.
Ponašanje u hramovima
Ako odlučite ući u pravoslavni hram tokom službi na Veliki petak, važno je da budete prikladno obučeni. Za žene to podrazumijeva suknje ispod koljena ili pristojne pantalone, te pokrivena ramena. Muškarci bi trebali nositi duge pantalone i skinuti kapu ili šešir prilikom ulaska. Fotografisanje je često dozvoljeno, ali se strogo ne preporučuje korišćenje blica tokom službe, a u nekim manastirima je fotografisanje unutrašnjosti potpuno zabranjeno. Najbolje je diskretno pratiti šta rade ostali ili pitati nekoga od osoblja crkve.
Kretanje i saobraćaj
S obzirom na to da je Veliki petak početak produženog vaskršnjeg vikenda, očekujte pojačan saobraćaj na graničnim prelazima, posebno onima sa Srbijom i Hrvatskom, jer mnogi ljudi koji rade u inostranstvu dolaze kući za praznike. U gradovima kao što je Banja Luka, centralne ulice oko hramova mogu biti privremeno zatvorene tokom večernjih litija.
Gastronomija
Iako je dan posta, restorani u RS i dalje rade, ali će ponuda biti prilagođena. Skoro svaki restoran će imati poseban "posni meni". Ovo je odlična prilika da probate autentična posna jela bosanske kuhinje koja se ne pripremaju često tokom ostatka godine. U Sarajevu i drugim gradovima Federacije BiH, sve radi uobičajeno, pa nećete imati problema sa pronalaženjem bilo koje vrste hrane.
Da li je ovo državni praznik?
Status Velikog petka kao praznika u Bosni i Hercegovini direktna je refleksija njenog ustavnog uređenja.
- U Republici Srpskoj: Veliki petak je zvanični republički praznik i neradni dan. Zakon o praznicima RS definiše vjerske praznike kao dane kada građani imaju pravo na plaćeni izostanak s posla. To znači da su državne institucije, škole, banke i pošte zatvorene. Većina privatnih preduzeća takođe ne radi ili radi skraćeno. Tržni centri i prodavnice mješovite robe obično rade, ali sa skraćenim radnim vremenom, kako bi zaposleni mogli prisustvovati službama.
- U Federaciji Bosne i Hercegovine: Veliki petak nije zvanični praznik na nivou entiteta. Međutim, prema zakonima o radu, pripadnici pravoslavne vjeroispovijesti imaju pravo na dva neradna dana godišnje za potrebe obilježavanja svojih vjerskih praznika, što se u praksi koristi za Veliki petak i Vaskrs (ili Božić). U gradovima sa većinskim bošnjačkim ili hrvatskim stanovništvom, sve institucije i prodavnice rade normalno.
- U Brčko Distriktu: Distrikt obično usklađuje svoje neradne dane tako da poštuje tradicije sva tri konstitutivna naroda, pa je i tamo za pravoslavne vjernike ovo neradni dan.
Šta je zatvoreno?
U Republici Srpskoj, na dan April 10, 2026 2026., očekujte sljedeće:
Opštinske i državne službe: Potpuno zatvoreno.
Banke: Većina poslovnica neće raditi.
Škole i fakulteti: Nastave nema.
Javni prevoz: Saobraća po nedjeljnom ili prazničnom redu vožnje (rjeđe linije).
Privatni sektor: Manje prodavnice u naseljima mogu biti zatvorene, dok veliki supermarketi obično rade do 16:00 ili 18:00 časova.
U Federaciji BiH, život teče normalno, osim u kantonima ili opštinama gdje su Srbi značajnije zastupljeni, gdje se može osjetiti tiša atmosfera u njihovim zajednicama.
Regionalne specifičnosti i značaj za zajednicu
Zanimljivo je posmatrati kako se Veliki petak obilježava u različitim dijelovima BiH. U hercegovačkom kraju, oko Trebinja, tradicija je snažno vezana za obližnje manastire. Ljudi iz cijele regije dolaze u manastir Hercegovačka Gračanica, odakle se pruža pogled na grad, kako bi učestvovali u večernjim službama. Tamo je atmosfera posebno svečana i mirna.
U sjevernim dijelovima zemlje, u Semberiji i Posavini, običaji su više vezani za porodično okupljanje i pripremu vaskršnje trpeze koja će biti postavljena u nedjelju. Ovdje su crkve u Bijeljini prepune vjernika, a običaj darivanja crkve cvijećem i peškirima na Veliki petak i dalje je veoma živ.
U Sarajevu, pravoslavna zajednica se okuplja u Staroj crkvi na Baščaršiji ili u Sabornoj crkvi. Iako su okruženi užurbanom svakodnevicom velikog grada koji ne praznuje taj dan, unutar crkvenih dvorišta vlada potpuni mir. Procesija sa Plaštanicom u srcu Sarajeva simbol je opstanka i suživota, te privlači pažnju i poštovanje sugrađana drugih vjeroispovijesti.
Zaključak: Put ka Vaskrsenju
Pravoslavni Veliki petak u Bosni i Hercegovini je mnogo više od slobodnog dana u kalendaru. To je dan koji spaja prošlost i sadašnjost, nebo i zemlju, bol i nadu. Kroz strogi post, tišinu i molitvu, vjernici se pripremaju za najveću radost – Vaskrs.
Za posjetioca, ovo je prilika da upozna dušu jednog naroda, njegovu disciplinu u postu i dubinu njegove vjere. Za lokalno stanovništvo, to je vrijeme da se zastane, razmisli o sopstvenim postupcima i obnovi duhovna snaga. Bez obzira na to da li ste vjernik ili samo posmatrač, energija Velikog petka u BiH, od tihih manastirskih porta do punih gradskih hramova, ostavlja dubok utisak mira i dostojanstva.
Dok se u 2026 godini, na dan April 10, 2026, sunce bude spuštalo nad planinama Bosne i Hercegovine, a vjernici se budu vraćali iz crkava nakon cjelivanja Plaštanice, počeće tiho odbrojavanje posljednjih sati velike žalosti. Tišina Velikog petka je neophodna, jer se u njoj najbolje čuje najava vaskršnje pobjede