Chinese New Year

Timor-Leste • February 17, 2026 • Tuesday

45
Days
14
Hours
11
Mins
54
Secs
until Chinese New Year
Asia/Dili timezone

Holiday Details

Holiday Name
Chinese New Year
Date
February 17, 2026
Day of Week
Tuesday
Status
45 days away
About this Holiday
Lunar New Year is the first day of the Chinese calendar, which is a lunisolar calendar mainly used for traditional celebrations.

About Chinese New Year

Also known as: Ano Novo Chinês

Tinan Foun Xinés iha Timor-Leste: Selebrasaun Kultura no Tradisaun nian

Tinan Foun Xinés, ka mós koñesidu nu'udar Festivál Primaveira (Chunjie), reprezenta ida husi eventu kulu-kulturál ne'ebé signifikativu tebes iha Timor-Leste. Maske Timor-Leste nu'udar nasaun ne'ebé maioria Katólika, prezensa komunidade Xinés-Timor nian ne'ebé forte durante sékulu ba sékulu hamosu ona integrasaun tradisaun nian ne'ebé furak tebes. Selebrasaun ne'e la'ós de'it konaba troka tinan tuir kalendáriu lunár, maibé mós sai nu'udar símbolu husi reziliénsia, unidade familiar, no rekoñesimentu ba diversidade étnika ne'ebé harii nasaun Timor-Leste.

Iha Dili, liuliu iha área sira ne'ebé iha istória komunidade xinés nian ne'ebé forte, atmosfera Tinan Foun Xinés nian bele sidi ho kór mean ne'ebé domina fatin-fatin. Ba komunidade Xinés-Timor, ida-ne'e mak tempu ne'ebé sagradu hodi fó onra ba bei-ala sira, hametin ligasaun entre família, no hein ba prosperidade iha tinan foun ne'ebé atu mai. Signifikadu husi selebrasaun ne'e mós reflete iha oinsá governu Timor-Leste rekoñese loron ne'e nu'udar loron observánsia ka feriadu ba funsionáriu públiku sira, hatudu respeitu ba kontribuisaun boot husi komunidade xinés ba dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál iha rai doben Timor-Leste.

Espíritu husi Tinan Foun Xinés iha Timor-Leste mak espíritu haksolok nian ne'ebé nakloke. Maske selebrasaun barak liu foka ba família laran, maibé komunidade mós fahe kmanek ida-ne'e ho viziñu sira no belun sira husi etnia seluk. Ida-ne'e mak tempu ne'ebé lampion mean sira tara iha ostra loja nian iha Kolmera ka Mandarin, no rona lian foguete ne'ebé duni sai "espíritu aat" sira hodi simu fali bensaun foun.

Bainhira mak Tinan Foun Xinés akontese iha 2026?

Tinan Foun Xinés la'ós loron ne'ebé fixu iha kalendáriu Gregoriánu tanba nia tuir fali siklu fulan nian (kalendáriu lunár). Ba tinan oin, selebrasaun boot ne'e sei monu iha:

Loron: Tuesday Data: February 17, 2026 Tempu ne'ebé falta: Sei falta 45 loron hodi to'o ba selebrasaun ne'e.

Iha tinan 2026, tuir zodiaku xinés nian, ita sei tama ba Tinan Cavalo de Fogo (Kuda Anin/Ahi) ka iha referénsia balun temi katak tinan ne'e relasiona ho enerjia ne'ebé maka'as no dinámiku. Data ne'e importante tebes ba planeamentu, tanba maske Timor-Leste la foti feriadu naruk hanesan iha Xina (ne'ebé bele to'o loron 9), iha Timor loron ne'e serve nu'udar tempu hodi para uitoan husi rotina loron-loron nian.

Istória no Orijen: Ligasaun entre Xina no Timor

Ligasaun entre Xina no Timor-Leste la'ós buat foun. Negosiante xinés sira mai ona iha illa Timor tinan atus ba atus liubá, liuliu hodi buka ai-kameli (cendana) ne'ebé iha tempu ne'ebá folin boot tebes. Husi migrasaun ne'e, komunidade xinés ida harii an iha Timor, liuliu iha Dili, Baucau, no fatin seluk tan. Maske durante períodu okupasaun oioin komunidade ne'e hasoru dezafiu boot, sira nafatin kaer metin ba sira-nia identidade kulturál, inklui selebrasaun Tinan Foun Xinés.

Iha Timor-Leste, Tinan Foun Xinés la'ós de'it festa importadu, maibé parte ida husi identidade nasionál. Depois de restaurasaun independénsia iha tinan 2002, rekoñesimentu ba diversidade kulturál sai forte liután. Governu foti desizaun hodi inklui loron ne'e iha lista feriadu nian nu'udar forma ida hodi valoriza sidadaun hotu-hotu, independentemente husi sira-nia orijen étnika.

Oinsá Povu Timor-Leste Selebra?

Selebrasaun iha Timor-Leste duni mak buat ida ne'ebé simples maibé nakonu ho signifikadu. Diferente ho nasaun boot sira ne'ebé iha parade boot iha estrada, iha Timor selebrasaun ne'e foka liu ba:

1. Reuniaun Família no Hán Hamutuk

Iha kalan antes Tinan Foun (Kalan Tinan Foun), família sira halibur hamutuk hodi hán hamutuk (Reunion Dinner). Ida-ne'e mak han ne'ebé importante liu iha tinan tomak. Iha meza leten, ita bele hetan hahán tradisionál xinés sira hanesan
dumplings (jiaozi) ne'ebé reprezenta riku-soin, no ikan ne'ebé reprezenta abundánsia. Iha Timor-Leste, dala barak hahán sira-ne'e kahur mós ho kapa'as kulinária lokál nian.

2. Dansa Leão (Barongsai)

Iha Dili, liuliu besek ba Templo Chinês (Igreja de Santo António de Pádua mós besik ba área ne'e), baibain iha espetákulu Dansa Leão nian. Grupu sira ne'ebé uza kostume leaun nian sei la'o vizita loja no uma sira hodi lori sorte di'ak no duni sai azar. Lian tambór no gong ne'ebé maka'as sai nu'udar marka boot katak Tinan Foun to'o ona.

3. Hongbao (Envelope Mean)

Tradisaun fó "Angpao" ka "Hongbao" mós forte tebes. Ema boot sira ne'ebé kaben ona sei fó envelope mean ne'ebé iha osan laran ba labarik sira no mós ba sira ne'ebé seidauk kaben. Kór mean reprezenta ksolok no mós protesaun kontra espíritu aat.

4. Vizita ba Templu

Komunidade Buddista ka sira ne'ebé sei prátika relijiaun tradisionál xinés sei bá Templu Xinés iha Dili (besik área Lecidere/Motael) hodi sunu lilin, hán-mutuk, no halo orasaun ba tinan foun ne'ebé di'ak. Sira mós sunu "hio" (insensu) hodi husu bensaun husi Maromak no bei-ala sira.

Tradisaun no Kostume Sira

Iha regra balun ne'ebé komunidade xinés iha Timor-Leste sei tuir nafatin hodi garante sorte di'ak:

Hamoos Uma: Antes loron boot to'o, uma tenke hamoos moos tebes hodi duni sai "azar" husi tinan tuan. Maibé, iha loron primeiru Tinan Foun nian, labele tasi ka hamoos uma tanba ne'e bele "tasi sai" fali sorte di'ak ne'ebé foin tama. Uza Roupa Foun: Liuliu roupa ho kór mean. Kór metan ka mutin baibain evita tanba kór sira-ne'e relasiona ho mate ka luto. Lian Foguete: Maske iha regulamentu governu nian konaba seguransa, sunu foguete uitoan sai parte ida husi tradisaun hodi kria ksolok. Dekorasaun: Tara tulun (couplets) iha odamatan nian ne'ebé hakerek ho letra xina ho kór osan-mean no mean, ne'ebé hato'o votus ba dame, riku-soin, no saúde.

Informasaun Prátika ba Vizitante sira

Se imi planeia atu bá Dili ka vizita Timor-Leste durante períodu 2026 ne'e, iha buat balun ne'ebé presiza hatene:

Klima: Fevereiru mak tempu udan iha Timor-Leste. Loron bele manas tebes no rai-hun bele malirin uitoan, maibé prepara an ba udan ne'ebé bele mai derrepente de'it. Transporte: Aviaun no fery (hanesan Berlin Nakroma ka Dragon) sei funsiona hanesan baibain. La iha impedimentu boot ba viajen nasionál. Merkadu: Iha Dili, merkadu sira hanesan Taibessi ka Comoro sei nakloke, maibé loja balun ne'ebé na'in mak ema xinés karik sei taka loron ida ka rua hodi selebra ho família. Respeitu: Se imi hetan konvite hodi hán hamutuk ho família Xinés-Timor, ida-ne'e mak onra boot ida. Hatudu respeitu ba ema katuas sira no labele uza roupa metan se bele.

Loron Feriadu: Saida mak Taka no Saida mak Nakloke?

Konaba kestaun legál no administrativu iha Timor-Leste ba tinan 2026:

  1. Status Feriadu: Loron February 17, 2026 baibain deklara nu'udar Toleránsia de Ponto ka feriadu ba governu nian (Government Holiday). Ida-ne'e katak ministériu sira, kámara kooperativa, no instituisaun públiku sira seluk sei taka.
  2. Setór Privadu: Ba banku sira no empreza privadu boot sira, dala barak sira mós tuir desizaun governu nian hodi taka. Maibé, kioske ki'ik sira, restaurante barak, no supermerkadu balun sei nakloke nafatin ba públiku.
  3. Eskola sira: Eskola públika sira sei taka, enkuantu eskola privadu sira bele foti desizaun rasik, maske maioria sei fó feriadu ba sira-nia estudante sira.
  4. Loron Tuir Mai: Importante atu nota katak iha tinan 2026, loron tuir mai (18 Fevereiru) mak loron "Quarta-feira de Cinzas" (Loron-Kuarta Sinza), ne'ebé mós feriadu boot iha Timor-Leste tanba tradisaun Katólika. Tan ne'e, bele de'it katak sei iha "ponte" ka feriadu naruk uitoan ne'ebé halo sidade Dili sai nonook uitoan.

Konklusaun

Tinan Foun Xinés iha Timor-Leste mak selebrasaun ida ne'ebé hatudu oinsá kultura oioin bele moris hamutuk ho dame. Maske ho eskala ne'ebé ki'ik liu se kompara ho Macau ka Singapura, espíritu ksolok no esperansa nian nafatin hanesan. Ba komunidade Xinés-Timor, ida-ne'e mak momentu hodi reafirma sira-nia pertensa ba rai Timor, no ba povu Timor tomak, ida-ne'e mak oportunidade ida hodi selebra diversidade ne'ebé halo Timor-Leste sai nasaun ne'ebé riku ho istória no tradisaun.

Iha tinan 2026, bainhira loron February 17, 2026 to'o mai, keta haluha hato'o: "Gong Xi Fa Cai" ba ita-nia maluk sira, ne'ebé katak "Susesu no Prosperidade ba Ita!" Iha rai doben Timor-Leste, ksolok tinan foun nian mak ksolok ba ita hotu.


Rezumu Dadus Importante: Eventu: Tinan Foun Xinés (Ano Novo Chinês) Tinan: 2026 Data: February 17, 2026 Loron: Tuesday Falta: 45 loron Status iha Timor-Leste: Loron observánsia / Feriadu Governu (Toleránsia de Ponto). Zodiaku: Cavalo de Fogo (Kuda Anin).

Selebrasaun ne'e sei lori fali naroman foun ba ita hotu iha Timor-Leste, hametin liután unidade iha diversidade laran. Prepara an hodi simu tinan foun ho fuan ne'ebé haksolok no esperansa ne'ebé boot

Frequently Asked Questions

Common questions about Chinese New Year in Timor-Leste

Iha tinan 2026, tinan foun Xina nian sei monu iha loron-Tuesday, February 17, 2026. Husi ohin loron, falta de'it loron 45 atu ita selebra data importante ida ne'e. Loron ida ne'e bazeia ba kalendáriu lunár ne'ebé muda tinan-tinan tuir pozisaun fulan nian, baibain entre fulan-Janeiru no Fevereiru.

Lae, tinan foun Xina nian la'ós feriadu públiku nasionál ne'ebé boot hanesan loron tinan foun nian, maibé ida ne'e konsidera nu'udar loron toleránsia pontu ka feriadu ba governu nian. Ne'e dehan katak serbisu governu nian bele taka ka limita, maibé negósiu privadu, eskola, no banku sira baibain kontinua funsiona hanesan baibain, maske sira bele iha alterasaun uitoan tuir nesesidade komunidade nian.

Tinan foun Xina nian, ne'ebé mós koñesidu nu'udar Festivál Primavera, mak loron ne'ebé importante tebes ba komunidade Xina-Timor iha rai laran. Ida ne'e hatudu diversidade kulturál no influénsia husi diáspora Xina nian ne'ebé moris hamutuk ho tradisaun Katólika no lokál. Iha tinan 2026, ita sei tama ba tinan 'Kuda-Fahi' (Fire Horse) tuir zodiaku Xina nian, ne'ebé reprezenta enerjia no mudansa.

Selebrasaun sira baibain foka liu ba família no komunidade, la'ós eventu boot iha nasaun laran tomak. Família Xina-Timor sira halibur malu hodi han hamutuk, fó 'hongbao' (envelope mean ho osan) ba labarik sira, no halo orasaun iha templu sira iha Dili. Iha fatin balun hanesan área Chinatowns, ema bele haree dansa leaun (lion dance), sunu ahi-fogu, no mós prepara ai-han tradisionál hanesan dose-fulan ka 'dumplings'.

Baibain, la iha impaktu boot ba transporte públiku, aviaun, ka ró-feri iha Timor-Leste durante loron ne'e. Operasaun sira la'o hanesan baibain. Maske nune'e, tanba loron tuir mai iha loron 18 Fevereiru mak Kuarta-feira Cinzas (feriadu públiku), di'ak liu ba vizitante sira atu planu sira-nia viajen ho didi'ak tanba bele iha tempu deskansa naruk ba serbisu públiku balun.

Vizitante sira bele vizita merkadu sira iha Dili hodi sosa dekorasaun mean hanesan lanterna no ai-han espesiál Xina nian. Se imi hetan konvite husi família ruma, imi bele partisipa iha han-kalan hamutuk. Importante mós atu vizita templu Xina nian iha Dili hodi haree rituál sira, maibé keta haluha atu husu autorizasaun antes foti foto no hatudu respeitu ba ema ne'ebé halo hela orasaun.

Iha fulan-Fevereiru, Timor-Leste sei iha tempu udan nian. Kondisaun tempu baibain manas no mumuuk ho temperatura besik 30°C, no bele iha udan boot iha tempu kualkér. Ba sira ne'ebé atu sai ba li'ur hodi haree selebrasaun, rekomenda atu uza roupa ne'ebé kmaan no lori guarda-pó ka kapa udan nian.

Fatin di'ak liu mak iha kapitál Dili, liuliu besik templu Xina nian no área sira ne'ebé komunidade Xina-Timor hela barak ba. Maske selebrasaun ne'e la'ós boot hanesan festivál Karnavál ne'ebé akontese iha loron hanesan, imi sei bele sente atmosfera festiva liuhusi dekorasaun mean iha lojas balun no rituál sira ne'ebé hala'o iha fatin sagradu sira.

Historical Dates

Chinese New Year dates in Timor-Leste from 2012 to 2025

Year Day of Week Date
2025 Wednesday January 29, 2025
2024 Saturday February 10, 2024
2023 Sunday January 22, 2023
2022 Tuesday February 1, 2022
2021 Friday February 12, 2021
2020 Saturday January 25, 2020
2019 Tuesday February 5, 2019
2018 Friday February 16, 2018
2017 Saturday January 28, 2017
2016 Monday February 8, 2016
2015 Thursday February 19, 2015
2014 Friday January 31, 2014
2013 Sunday February 10, 2013
2012 Monday January 23, 2012

Note: Holiday dates may vary. Some holidays follow lunar calendars or have different observance dates. Purple indicates weekends.