New Year's Day

Timor-Leste • January 1, 2026 • Thursday

This holiday has passed
It was 1 days ago

Holiday Details

Holiday Name
New Year's Day
Date
January 1, 2026
Day of Week
Thursday
Status
Passed
About this Holiday
New Year’s Day is the first day of the year, or January 1, in the Gregorian calendar.

About New Year's Day

Also known as: Loron Tinan Foun

Loron Foun iha Timor-Leste: Selebrasaun Esperansa no Unidade Familiar

Loron Foun, ka Janeiru Loron Sanulu, reprezenta momentu ida ne’ebé importante tebes ba povu Timor-Leste. Maski loron ne’e selebra iha mundu tomak tuir kalendáriu Gregoriu, iha Timor-Leste, selebrasaun ne’e iha kór no sentimentu ne’ebé úniku, kahur ho valór Kristaun, kultura foun, no tradisaun família nian ne’ebé metin. Loron ida-ne’e la’ós de’it mudansa númeru iha kalendáriu, maibé hanesan oportunidade ida ba renovasaun klamar, foti rezolusaun foun, no hametin ligasaun entre membru família sira ne’ebé dala baraka hela dook malu durante tinan tomak.

Iha rai doben Timor-Leste, Loron Foun mai ho fuan ne’ebé haksolok. Nu’udar nasaun ne’ebé maioria boot sarani Katóliku, tinan foun ne’e hahú ho gratidán ba Maromak tanba haraik ona bensaun no protesaun durante tinan kotuk. Maski loron ne’e la’ós loron istóriko ne’ebé liga ba luta libertasaun nasionál hanesan Loron Proklamasaun Independénsia ka Loron Restaurasaun Independénsia, Loron Foun iha ninia signifikadu sosiál ne’ebé kle’an tebes. Ne’e mak tempu atu deskansa husi serbisu todan, haksolok ho susesu ne’ebé hetan ona, no prepara an ho fuan ne’ebé moos atu hasoru dezafiu foun iha tinan ne’ebé foin hahú.

Selebrasaun ne’e mós marka ho ambiente ne’ebé kalma no dame. Depois de kalan boot iha loron 31 Dezembru ne’ebé nakonu ho ksolok no barullu, loron 1 Janeiru fali mak loron ba reflesaun. Iha Dili no mós iha munisípiu sira seluk, husi tasi-ibun to’o foho-leten, ema hotu sente katak loron ne’e mak "hahú foun". Ba ema Timor, família mak pilar prinsipál, tan ne’e la iha dalan di’ak liu atu komesa tinan foun ida se la’ós hamutuk ho inan-aman, maun-alin, no oan sira hodi fahe han-hemu no hamnasa hamutuk.

Bainhira mak Loron Foun iha 2026?

Ba tinan ne’ebé sei mai, Loron Foun sei monu iha:

Data: January 1, 2026 Loron: Thursday Tempu: Seidauk to’o, falta de’it 0 loron tan.

Loron Foun iha Timor-Leste mak loron ne’ebé fixu. Ida-ne’e katak tinan-tinan, selebrasaun ne’e sempre monu iha loron 1 Janeiru, la muda tuir fuan-fulan ka kalendáriu seluk. Maski loron semana nian bele muda (hanesan tinan ne’e monu iha loron-kinta), signifikadu no ninia estatutu nu’udar feriadu nasionál nafatin hanesan. Importante mós atu hanoin katak loron ida antes ne’e, loron 31 Dezembru, mós feriadu nasionál iha Timor-Leste atu fó onra ba Erói Nasionál sira, ne’ebé halo loron rua ne’e sai hanesan tempu deskansa naruk ida ba povu tomak.

Istória no Orijen

Orijen Loron Foun nian iha Timor-Leste iha ligasaun metin ho istória kolonializmu Portugés no influénsia Igreja Katólika nian. Antes Portugés sira mai, povu Timor iha sira-nia dalan rasik atu sukat tempu, ne’ebé dala barak liga ho siklu agrikultura nian, hanesan tempu kuda no tempu ko’a nian. Maibé, ho tama kreda Katólika nian no administrasaun koloniál, kalendáriu Gregoriu sai padraun ne’ebé uza ba kestaun ofisiál no relijiozu.

Iha tempu okupasaun nian, Loron Foun mós sai momentu ida ne’ebé povu uza atu hein ba mudansa no liberdade. Depois de restaurasaun independénsia iha tinan 2002, Estadu Timor-Leste rekoñese loron 1 Janeiru nu’udar feriadu nasionál ofisiál liuhusi Lei Dekretu ne’ebé regula loron feriadu sira. Maski ne’e selebrasaun sekulár ida, Igreja Katólika mós selebra loron ne’e nu’udar Solenidade Maria, Maromak nia Inan, no Loron Mundiál ba Dame, ne’ebé halo selebrasaun ne’e iha Timor-Leste sai boot liután ho signifikadu espirituál.

Oinsá Povu Timor-Leste Selebra

Selebrasaun Loron Foun iha Timor-Leste hahú loloos husi kalan 31 Dezembru. Iha sidade Dili, ita bele haree joven sira no família sira halibur malu iha tasi-ibun hanesan iha Cristo Rei, Areia Branca, ka iha Largo de Lecidere. Bainhira oras tuku sanulu-resin-rua kalan (meia-noite) besik ona, barullu husi foguetes (fireworks) no mós 'kore-metan' (buat ne’ebé halo barullu) komesa rona iha fatin-fatin.

Kalan Tinan Foun (31 Dezembru ba 1 Janeiru)

Kalan ne’e hanesan puncak husi ksolok nian. Ema barak tuir Missa Meia-Noite iha kreda sira atu entrega tinan foun ne’e ba Maromak. Depois de missa, família sira fila ba uma atu halo "Ceia de Ano Novo" ka han-kalan hamutuk. Iha sidade boot, iha mós konsertu múzika ka eventu públiku ne’ebé Governu ka privadu sira organiza hodi hein countdown. Maibé, ba maioria povu, signifikadu loloos mak iha uma laran ho família.

Loron 1 Janeiru

Iha fali loron 1 Janeiru dadeer, ambiente sai kalma liu. Depois de selebrasaun iha kalan boot, ema barak uza loron ne’e atu deskansa. Karreta no motu ladún barak iha estrada. Iha dadeer-san, sira ne’ebé la tuir missa iha kalan, sei ba missa dadeer nian. Ne’e mak tempu atu vizita malu. Família sira ne’ebé besik malu sei bá vizita inan-aman ka avó sira hodi husu bensaun no "perdua" (perdua ba sala sira ne’ebé halo durante tinan kotuk).

Tradisaun no Kostume Lokál

Timor-Leste iha tradisaun ne’ebé furak tebes ne’ebé kahur ho valór lulik no valór Kristaun. Maski Loron Foun ne’e universál, iha de’it buat balun ne’ebé ita bele hetan iha Timor:

  1. Hamanas Família (Gathering): Ne’e mak elementu ne’ebé importante liu. Família boot sei halibur malu. Iha Timor, família la’ós de’it inan-aman ho oan, maibé inklui mós tiun, tia, prima-primu, no viziñu sira.
  2. Hahan Tradisionál: Maski la iha hahan "obligatóriu", maibé baibain ema sei oho fahi, manu, ka karau ba selebrasaun boot ne’e. Etu (foos), ikan tunu, no sasoro mak menu ne’ebé baibain iha mesa leten. Iha mós dose oioin no hemu-fatin hanesan tua-mutin ka serveja ba sira ne’ebé boot ona.
  3. Husu Bensaun: Joven sira sei hakru’uk ka re’i liman ba katuas no kbiit-la’ek sira nu’udar sinál respeitu no atu simu bensaun ba tinan foun.
  4. Loke Odamatan: Iha uma balun iha foho, iha tradisaun atu loke odamatan ho luan iha meianoite nu’udar simu "tinan foun" atu tama ho bensaun, no husik "tinan tuan" sai ho buat aat sira hotu.
  5. Múzika no Dansa: Timor-oan sira gosta tebes múzika. Iha loron ne’e, rona múzika Tebe-dahur ka múzika modernu Timor nian ho volume ne’ebé aas iha bairo-bairo mak buat ne’ebé baibain ona. Ema hotu dansa hodi hatudu ksolok.

Informasaun Prátika ba Vizitante sira

Se ita planeia atu mai Timor-Leste durante Loron Foun, iha buat balun ne’ebé ita tenke hatene atu ita-nia viajen la’o ho di’ak:

Transporte: Transporte públiku hanesan 'mikrolet' (bus ki’ik) no taxi sei menus tebes iha loron 1 Janeiru. Motorista sira mós feriadu hodi hamutuk ho sira-nia família. Di’ak liu aluga karreta antes ka prepara transporte privadu. Komérsiu: Loja boot sira (supermarket), banku, no kantu-osan (ATM) balun bele taka ka limitadu. Loja ki’ik iha bairo (kios) mós dala barak taka. Asegura katak ita iha osan-besik no ai-han ne’ebé natoon antes loron 31 Dezembru. Restaurante: Restaurante barak iha Dili sei taka iha loron 1 Janeiru, maibé restaurante sira iha tasi-ibun ka iha hotél boot sira baibain sei nakloke, maski nakonu ho ema. Rezerva fatin duni se ita planeia atu han iha li’ur. Klima: Janeiru mak fulan udan iha Timor-Leste. Loron bele manas tebes (25-30°C), maibé udan bele tun derrepente de’it ho maka’as. Lori guarda-chuva ka kapa udan nian. Seguransa: Maski jerálmente seguru, maibé iha kalan tinan foun, dalan sira nakonu ho motu ne’ebé halai maka’as. Kuidadu an bainhira la’o iha estrada públiku.

Estatutu nu’udar Feriadu Nasionál

Loron 1 Janeiru mak Feriadu Nasionál ne’ebé rekoñese ofisialmente husi Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL).

Saida mak nakloke no saida mak taka?

  1. Administrasaun Públika: Eskritóriu Governu nian hotu, inklui Ministériu sira, Sekretaria Estadu, no administrasaun munisipál taka totalmentu. Serbisu sei hahú fali de’it iha loron balun tuir mai, depende ba 'ponte' (toleránsia pontu) ne’ebé Governu bele fó.
  2. Eskola: Eskola públika no privadu hotu taka. Janeiru baibain mós tempu feriadu boot ba estudante sira antes eskola foun hahú.
  3. Banku: Banku hotu (BNU, ANZ, Mandiri, BRI, BNCTL) taka. Operasaun bankária bele halo de’it liuhusi ATM ka mobile banking.
  4. Postu: Serbisu koreiu ka postu la funsiona.
  5. Serbisu Emerjénsia: Ospitál nasionál no klínika emerjénsia nafatin nakloke 24 oras. Polísia (PNTL) mós sei iha alerta máximu atu asegura seguransa iha loron feriadu ne’e.
Loron ne’e mak loron deskansa nasionál loloos. Ba timor-oan sira, ne’e mak tempu atu "refreska" hanoin antes komesa fali tinan ida ne’ebé nakonu ho serbisu no dedikasaun ba dezenvolvimentu nasaun nian.

Reflesaun ba Tinan Foun

Iha Timor-Leste, Loron Foun mós sai momentu ida ba reflesaun nasionál. Líder sira, inklui Prezidente Repúblika no Primeiru Ministru, baibain fó diskursu ba nasaun iha kalan 31 Dezembru. Sira ko’alia kona-ba progresu ne’ebé nasaun ne’e hetan ona no planu sira ba oin. Ba povu, ne’e hanesan konvite ida atu nafatin unidade, mantein dame, no servisu hamutuk ba futuru ne’ebé di’ak liu.

Maski Timor-Leste nasaun foun ida, maibé espíritu atu selebra moris no esperansa sempre boot. Loron Foun la’ós de’it kona-ba festa, maibé kona-ba hakuak futuru ho fuan ne’ebé nakloke. Ho lian Tetum, povu sei dehan ba malu: "Boas Festas no Feliz Ano Novo!" – ksolok ne’ebé mai husi laran hodi simu tinan foun 2026.

Rezumu ba Viajante sira

Se ita mak estrangeiru ne’ebé iha Timor-Leste iha loron January 1, 2026, aproveita ambiente ne’e. Maski sidade Dili bele sai nonook uitoan iha loron dadeer, ne’e mak tempu di’ak liu atu vizita foho sira ka tasi-ibun ne’ebé dook husi sidade, hanesan ba Tibar ka Liquiçá, hodi sente anin tasi nian ne’ebé fresku. Respeita família sira ne’ebé halibur malu, no se ema ruma konvida ita atu han hamutuk, simu ho haksolok tanba ne’e mak kór loloos husi hospitalidade Timor-Leste nian.

Iha loron Thursday ne’ebé sei mai ne’e, maski falta 0 loron tan, preparasaun iha bairo-bairo komesa sente ona. Ema komesa sosa buat ne’ebé presiza, hamoos uma, no prepara fuan atu simu bensaun foun. Loron Foun iha Timor-Leste mak selebrasaun ida ne’ebé simples maibé nakonu ho signifikadu kle’an: katak maski dezafiu barak, esperansa ba loron aban ne’ebé naroman sei la lakon.


Informasaun Importante: Data: 1 Janeiru 2026 Estatutu: Feriadu Nasionál (Taka hotu) Tradisaun: Missa, han hamutuk família, vizita katuas sira. Lian: Baibain ema uza Tetum atu fó kumprimentu ("Feliz Ano Novo").

Frequently Asked Questions

Common questions about New Year's Day in Timor-Leste

Loron tinan foun nian iha Timor-Leste sei monu iha loron Thursday, January 1, 2026. Tanba ne'e, falta de'it loron 0 atu ita bele selebra hamutuk fali tinan foun 2026. Loron ida ne'e marka inísiu husi kalendáriu Gregorian ne'ebé uza oficialmente iha nasaun laran hodi troka tinan tuan ba tinan foun ho esperansa foun.

Sin, loron 1 Janeiru mak feriadu públiku nasionál iha Timor-Leste. Espritualmente no legalmente, Governu Timor-Leste rekoñese loron ne'e hanesan loron deskansa nian. Iha loron ne'e, servisu estadu nian hotu, banku, eskola, no mós negósiu barak mak taka hodi fó biban ba traballadór sira atu bele goza tempu ho sira-nia família iha uma ka fatin seluk.

Tinan Foun mak loron-boot sekulár ida ne'ebé selebra iha mundu tomak, inklui iha Timor-Leste. Maski loron ida ne'e la'ós hanesan loron istóriku sira seluk ne'ebé ligadu ba luta independénsia nian, hanesan loron 20 Maiu, maibé nia iha signifikadu boot ba povu Timor-Leste ne'ebé barak liu mak sarani Katóliku. Loron ne'e sai hanesan momentu ida atu refleta ba tinan ne'ebé liu ona no agradese ba bensaun ne'ebé simu iha tinan foun.

Ema Timor-Leste baibain selebra loron ne'e ho ambiente ne'ebé kalma no foka liu ba família. Sira gosta hamutuk iha uma hodi han hanesan, hanesan etu, ikan, fahi, ka hahán festa nian seluk. Ema barak mós bá igreja hodi tuir misa tinan foun nian hodi husu bensaun ba tinan foun. Maski iha sidade Dili bele iha kountdown ho foguetes iha kalan 31 Dezembru, loron 1 Janeiru rasik baibain sai loron deskansa nian ne'ebé hakmatek.

La iha kostume tradisionál kaer metin ne'ebé katuas sira husik hela espesífiku ba loron ida ne'e, maibé iha prátika kulturál ne'ebé kahur ho relijiaun Katólika. Família sira sei halibur malu, reza hamutuk, no fahe hahán. Baibain la iha desfile boot ka festivál boot iha loron ne'e, tanba ema foka liu ba deskansa no hamutuk ho família besik sira, la hanesan ho loron-boot sira seluk ne'ebé rame liu.

Iha loron 1 Janeiru, ita bele espera katak servisu públiku hotu sei taka. Ida ne'e inklui katuas kulu (koreiu), banku, no mós transporte finansas nian ne'ebé mós limitadu tebes. Restaurante balun bele taka ka nakonu tebes ho ema, tanba ne'e di'ak liu sosa nesesidade báziku sira antes loron ne'e to'o. Importante atu hatene katak loron ne'e monu mós hafoin Loron Erói Nasionál iha 31 Dezembru, tanba ne'e ema barak sei uza tempu ne'e hodi deskansa total.

Ba turista sira, sujestaun di'ak liu mak respeita ambiente família no hakmatek ne'ebé iha. Ita bele vizita tasi-ibun ka pasia iha fatin ne'ebé la rame, tanba klima tropikál baibain di'ak ho temperatura entre 25-30 grau Celsius. Keta halo barullu ne'ebé boot demais iha bairru laran tanba ema barak uza tempu ne'e atu deskansa. Kona-ba roupa, la iha regra espesiál, ita bele uza de'it roupa ne'ebé komun no kmaan.

Baibain iha kalan 31 Dezembru to'o dader san 1 Janeiru, bele iha kountdown no foguetes iha sidade Dili, liuliu iha tasi-ibun ka fatin públiku sira. Maibé, bainhira loron 1 Janeiru foin sa'e, sidade sei sai nonook fali. La iha desfile boot ka serimónia ofisiál ne'ebé boot hanesan loron Restaurasaun Independénsia. Loron ne'e hanesan tempu ida atu rekupera enerjia hafoin selebra tiha tinan foun iha kalan.

Historical Dates

New Year's Day dates in Timor-Leste from 2010 to 2025

Year Day of Week Date
2025 Wednesday January 1, 2025
2024 Monday January 1, 2024
2023 Sunday January 1, 2023
2022 Saturday January 1, 2022
2021 Friday January 1, 2021
2020 Wednesday January 1, 2020
2019 Tuesday January 1, 2019
2018 Monday January 1, 2018
2017 Sunday January 1, 2017
2016 Friday January 1, 2016
2015 Thursday January 1, 2015
2014 Wednesday January 1, 2014
2013 Tuesday January 1, 2013
2012 Sunday January 1, 2012
2011 Saturday January 1, 2011
2010 Friday January 1, 2010

Note: Holiday dates may vary. Some holidays follow lunar calendars or have different observance dates. Purple indicates weekends.